U današnjem svijetu prepunom ekrana, brzih informacija i stalnih distrakcija, koncentracija postaje sve veći izazov – kako odraslima, a posebno djeci. Pažnja im brzo “bježi”, teško ostaju koncentrirani na zadatak i često gube fokus, bilo da uče, pišu zadaću ili pokušavaju pratiti nastavu. .
Iako mnogi roditelji misle da je to “samo faza”, činjenica je da koncentracija nije urođena stvar – ona se razvija i može se ojačati, baš kao i mišići. A dobra vijest? Postoje konkretni koraci i strategije koje mogu pomoći djetetu da se bolje fokusira i duže zadrži pažnju.
U ovom blog postu saznat ćete:
- Što je zapravo koncentracija
- Zašto ju djeca lako gube
- Kako ju mogu poboljšati kroz svakodnevne navike
- Kako ALOHA razvija koncentraciju kod djece
Što je koncentracija?
Koncentracija je sposobnost da pažnju usmjerimo na jedan zadatak, misao ili aktivnost tijekom određenog vremenskog razdoblja – bez ometanja vanjskim ili unutarnjim podražajima. Kod djece, to znači sposobnost da slušaju učiteljicu, rješavaju zadatke ili prate upute – bez stalnog “lutanja” mislima ili okretanja prema svakoj novoj distrakciji u okolini.
Ova vještina ne dolazi sama od sebe. Kao i mnoge druge, razvija se postupno i uz poticajno okruženje. Dobra koncentracija ne znači samo “mirno sjedenje” – ona je aktivna, usmjerena i podržava proces učenja, razumijevanja i pamćenja.
Istraživanja pokazuju da djeca s boljom sposobnošću koncentracije:
- brže usvajaju nove informacije,
- učinkovitije rješavaju zadatke,
- osjećaju veće samopouzdanje u školi,
- i pokazuju veću samostalnost.
Upravo zato koncentracija ima ključnu ulogu u uspjehu djeteta, ne samo u školskim obavezama, već i u svakodnevnim izazovima. Dobra je vijest da se, uz prave metode i pristup, može značajno poboljšati – bez stresa i pritiska.
Zašto djeca gube koncentraciju?
Djeca su prirodno znatiželjna i sklona istraživanju svega što ih okružuje. No upravo ta radoznalost, u kombinaciji s brojnim vanjskim podražajima današnjeg vremena, može dovesti do čestih gubitaka pažnje. Iako je normalno da se koncentracija kod djece razvija postupno, postoje brojni čimbenici koji je mogu dodatno otežati ili oslabiti.
1. Previše vremena pred ekranima
Dugotrajna izloženost ekranima (mobiteli, tableti, televizija) može smanjiti sposobnost djeteta da se fokusira na jednu stvar. Brzi sadržaji, stalno mijenjanje slika i informacija stvaraju naviku kratkotrajne pažnje.
2. Nedostatak sna
Djeci je za pravilan razvoj i koncentraciju potreban kvalitetan san. Umorno dijete teže zadržava pažnju, brže se frustrira i lakše odustaje od zadataka.
3. Nepravilna prehrana
Hrana bogata šećerom, aditivima i prerađenim sastojcima može uzrokovati nagle promjene u razini energije i pažnje. Mozgu je potrebno “gorivo” iz uravnotežene prehrane bogate vitaminima i mineralima.
4. Nedostatak motivacije
Ako dijete ne razumije svrhu zadatka ili mu je zadatak dosadan, vrlo lako će izgubiti interes. Motivacija je usko povezana s koncentracijom – kada je dijete motivirano, prirodno će se više potruditi ostati usmjereno.
5. Previše vanjskih distrakcija
Buka, pretrpan prostor, istovremeni zadaci i nejasne upute mogu dodatno ometati djetetovu pažnju. Djeci je potreban miran, organiziran prostor za rad kako bi mogli razvijati sposobnost fokusa.
Kad roditelji razumiju zašto dijete ima poteškoće s koncentracijom, lakše mogu prepoznati što se u pozadini događa – i pomoći mu na pravi način. U sljedećoj sekciji donosimo konkretne savjete kako poboljšati i ojačati koncentraciju kroz svakodnevne navike.
Kako povećati i zadržati koncentraciju?
Razvijanje koncentracije kod djece nije pitanje jednokratnih trikova – riječ je o svakodnevnim navikama, dosljednosti i poticajnom okruženju. Dobra vijest je da postoje brojni, jednostavni načini kako pomoći djetetu da ostane fokusirano i zadrži pažnju duže vrijeme.
1. Uspostavite rutinu i strukturu
Djeca bolje funkcioniraju kada znaju što ih očekuje. Dosljedna dnevna rutina – s jasno određenim vremenom za učenje, igru i odmor – pomaže mozgu da se “pripremi” za fokusirane aktivnosti.
Savjet:
Uspostavite vrijeme bez ekrana prije i tijekom učenja.
Organizirajte tihi kutak bez ometanja za domaće zadatke.
Koristite timer (npr. 20 minuta rada, 5 minuta pauze – tzv. Pomodoro metoda).
2. Uključite vježbe fokusa
Jednostavne igre i aktivnosti mogu znatno ojačati pažnju.
STAVITI IGRU ONU OD ALOHE S KUĆICOM I STAVITI LINK NA VODIČ ZA IGRE za djecu
Primjeri:
Sastavljanje slagalica
Čitanje naglas s praćenjem prsta po tekstu
1. Memory kartice (Igra pamćenja)
Postavite kartice licem prema dolje i tražite parove.
Cilj: razvijanje vizualne memorije i pažljivog promatranja.
2. Simon kaže
Igra u kojoj djeca izvršavaju upute samo ako započinju s “Simon kaže…”.
Cilj: razvijanje aktivnog slušanja i kontrole impulsa.
3. Traženje razlika na slikama
Uspoređivanje dviju naizgled sličnih slika i traženje razlika.
Cilj: poboljšanje vizualne pažnje i detaljnog opažanja.
4. Sastavljanje slagalica (puzzle)
Birajte slagalice prikladne dobi djeteta (manje za mlađe, složenije za starije).
Cilj: razvijanje strpljenja, logičkog razmišljanja i dugotrajnog fokusa.
6. Boje i brojevi
Dajte djetetu zadatak: “Kada čuješ crvenu boju – pljesni rukama, kada čuješ plavi broj – poskoči.”
Cilj: razvijanje pažnje, brzog procesuiranja informacija i fizičke kontrole.
7. Ponavljanje uzorka
Recitirajte niz riječi, boja ili brojeva koje dijete treba ponoviti točno tim redoslijedom (postupno komplicirajte niz).
Cilj: jačanje radne memorije i usredotočenosti.
3. Učite dijete tehnikama disanja i opuštanja
Kada su djeca napeta ili uznemirena, teško mogu zadržati pažnju. Tehnike disanja mogu im pomoći da se smire i vrate fokusu.
Primjer:
“Disanje kao balon”: Udah kroz nos, zamišljajući da napuhuju balon u trbuhu, pa polagani izdah kroz usta.
4. Uključite mentalne vježbe i stimulativne aktivnosti
Mozak, kao i tijelo, treba redovitu “vježbu”. Mentalna aktivnost
koje traže pažnju, logiku i radnu memoriju izvrsne su za jačanje koncentracije.
Tu se posebno ističe ALOHA Mentalna Aritmetika – program koji kombinira abakus, mentalni račun i vizualizaciju. Kroz vježbanje obje moždane hemisfere, djeca uče zadržavati pažnju dulje, razvijaju brzinu procesuiranja informacija i jačaju kognitivne funkcije.
